U uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, geopolitičke nestabilnosti i regulatornih neizvjesnosti, uloga interne revizije postaje sve značajnija u jačanju otpornosti organizacija i kvalitetu upravljanja rizicima. Institut internih revizora Crne Gore kontinuirano prati međunarodne trendove i preporuke struke, kako bi domaćoj profesionalnoj zajednici obezbijedio pravovremene informacije i podstakao unapređenje prakse interne revizije u javnom i privatnom sektoru.
U tom kontekstu, posebno je značajan evropski izvještaj Rizici u fokusu 2026, koji pruža sistematičan pregled najvažnijih rizika i očekivanih prioriteta interne revizije u narednom periodu.
Evropski pregled rizika – metodologija i značaj istraživanja
Izvještaj Rizici u fokusu 2026 koordinirala je Evropska konfederacija instituta internih revizora (ECIIA) u saradnji sa 14 nacionalnih instituta iz 15 evropskih zemalja. Istraživanje se zasniva na odgovorima 879 glavnih rukovodilaca interne revizije (Chief Audit Executive – CAE), pet tematskih okruglih stolova sa 44 učesnika i deset dubinskih intervjua.
Posebna vrijednost izvještaja je u tome što ne daje samo rang-listu rizika, već povezuje percepciju rizika sa stvarnim angažmanom interne revizije, identifikujući potencijalne praznine između strateških prijetnji i raspoloživih revizijskih resursa. Izvještaj se preporučuje kao alat za planiranje rada interne revizije, kao i za kvalitetniji dijalog sa odborima za reviziju i upravljačkim strukturama.
Digitalna bezbjednost ostaje dominantan rizik
Digitalna bezbjednost i zaštita podataka i dalje su najznačajniji organizacioni rizik. Više od četiri petine ispitanika navodi ovu oblast kao najveću prijetnju, dok interna revizija upravo ovdje ulaže najviše vremena i resursa. Očekivanja su da će ovaj rizik zadržati prvo mjesto i u naredne tri godine.
Izvještaj dodatno ukazuje na pojavu novih tehnoloških izazova, uključujući potrebu pripreme za post-kvantnu kriptografiju i rastuću sofisticiranost sajber napada, što zahtijeva kontinuirano unapređenje kontrola, znanja i revizijskih metodologija.
Ljudski kapital – strateški rizik sa nedovoljnim revizijskim obuhvatom
Rizici povezani sa ljudskim kapitalom, raznolikošću, upravljanjem talentima i zadržavanjem zaposlenih zauzimaju drugo mjesto po značaju. Međutim, u praksi se ovoj oblasti posvećuje relativno manje revizijskog vremena, što ukazuje na jaz između percepcije rizika i operativnog fokusa interne revizije.
Ovaj nalaz posebno je relevantan za organizacije koje prolaze kroz digitalnu transformaciju, gdje nedostatak kompetencija, odlazak ključnih kadrova i promjene u organizacionoj kulturi mogu imati dugoročne posljedice na održivost poslovanja.
Digitalna transformacija i vještačka inteligencija u usponu
Digitalna disruptivnost, nove tehnologije i vještačka inteligencija pomjerile su se na treće mjesto po značaju rizika. Više od polovine ispitanika očekuje da će ova oblast u naredne tri godine biti među pet ključnih fokusa interne revizije.
Izvještaj naglašava izazove u vezi sa upravljanjem podacima, pouzdanošću algoritama, zavisnošću od tehnoloških dobavljača i potrebom jačanja digitalnih kompetencija unutar same funkcije interne revizije.
Makroekonomska i regulatorna neizvjesnost
Makroekonomska i geopolitička neizvjesnost dijeli visoko mjesto sa promjenama u zakonima i propisima. Ovi rizici imaju izražene indirektne efekte na gotovo sve ostale kategorije rizika – od trgovine i lanaca snabdijevanja, preko usklađenosti, do kibernetičke bezbjednosti i tehnoloških ulaganja.
Izvještaj ukazuje da upravljačke strukture sve više očekuju od interne revizije ne samo tradicionalno uvjeravanje, već i savjetodavnu ulogu u razumijevanju složenih i međusobno povezanih rizika.
Klimatski i ESG rizici – pad prioriteta uprkos rastućim izazovima
Klimatske promjene, biodiverzitet i ekološka održivost ove godine bilježe pad u rangiranju prioriteta. Relativno mali broj ispitanika očekuje da će ova oblast u srednjem roku biti među glavnim fokusima interne revizije, što se povezuje sa regulatornom neizvjesnošću i promjenama u evropskom regulatornom okviru.
Istovremeno, izvještaj upozorava da se stvarni klimatski i održivi rizici ne smanjuju, već da zahtijevaju dugoročniji i sistemski pristup upravljanju i kontroli.
Rizici su sve povezaniji – potreba za agilnom internom revizijom
Jedan od ključnih zaključaka izvještaja jeste da su vodeći rizici međusobno snažno povezani i gotovo izjednačeni po značaju. Ova konvergencija rizika ukazuje da fragmentisan pristup upravljanju rizicima više nije dovoljan.
Od internih revizora se sve više očekuje da obezbijede integrisano uvjeravanje, pravovremene analize i kvalitetne preporuke koje podržavaju strateško odlučivanje.
Institut internih revizora Crne Gore smatra da nalazi izvještaja Rizici u fokusu 2026 predstavljaju vrijedan orijentir i za domaći institucionalni i privredni ambijent. Iako se struktura rizika razlikuje po sektorima i veličini organizacija, identifikovani trendovi — kibernetička bezbjednost, digitalna transformacija, upravljanje ljudskim kapitalom i rastuća regulatorna neizvjesnost — u velikoj mjeri su prisutni i u Crnoj Gori.
Institut podstiče interne revizore da koriste ove nalaze kao osnov za unapređenje godišnjeg planiranja, jačanje dijaloga sa rukovodstvom i odborima za reviziju, kao i za kontinuirani profesionalni razvoj u oblasti digitalnih i analitičkih kompetencija.
Cilj je da interna revizija u Crnoj Gori nastavi da jača svoju ulogu kao nezavisan i pouzdan partner u očuvanju vrijednosti, otpornosti i održivosti organizacija.
Izvor: https://www.eciia.eu